Kultura

Bertolt Breht i poema „Rešenje“

Desetog februara navršilo se 127 godina od rođenja dramskog pisca i teoretičara Bertolta Brehta. Svojim stvaralačkim i teorijskim radom učinio je jednu od najznačajnijih prekretnica u teatru 20. veka i modernom teatru uopšte. Pouke dela i spisa prenosio je i u sopstveni život, pokazujući pravo značenje pojma angažovani intelektualac.

Iako je pisao pesme u mladosti, prvo značajno delo –dramu Baal– napisao je kao dvadesetogodišnjak 1918. godine. Nakon toga slede dela kao što su Bubnjevi u noći, Opera za tri groša, Majka hrabrost i njena deca itd. Još uvek je jedan od izvođenijih autora u svetu teatra, a njegove drame se mogu često videti i na srpskim pozornicama.

Olivera Marković u predstavi „Majka hrabrost” Izvor: Muzej pozorišne umetnosti Srbije

Zbog marksističkih ideja i oštrog suprotstavljanja nacizmu, 1933. godine bio je prinuđen da napusti Nemačku, čime počinje njegov lutalački život dug 16 godina. Nakon Danske, Finske, Sovjetskog saveza i SAD-a, 1949. godine se konačno nastanjuje u Berlinu gde umire 14 avgusta 1956. godine.

Upravo u Berlinu svedočiće demonstracijama protiv vladajuće Jedinstvene socijalističke partije Nemačke i Sovjetskog saveza, zbog čega će se obratiti državnom vrhu ciničnim pismom u kome „pruža podršku“ radničkoj partiji koja ne sluša radnike, pitajući se da li su to tekovine revolucije. Propagandni aparat Istočne Nemačke je izbacio ciničan deo pisma i zadržao onaj kojim izražava „podršku“.

Tenk T34 na ulicama Berlina 1953. godine

Uvidevši da je polje delanja ograničeno, Breht odlučuje da se bori na sebi svojstven način– umetnošću. Napisao je poemu Rešenje, koja u delu o menjanju neposlušnog naroda neodoljivo podseća na pretnje trenutnog režima u Srbiji koji je pretio da će zameniti nezadovoljne prosvetne radnike onima koji će da ćute i rade.

 

REŠENJE

Posle ustanka 17. juna,

Sekretar Udruženja književnika naredio je

Da se u Staljinovoj aleji dele leci

U kojima se moglo pročitati da je narod

Proigrao poverenje vlade

I da ga može povratiti samo

Udvostručenim radom. Ne bi li

Ipak bilo jednostavnije da vlada

Raspusti narod i

Izabere drugi?

B. Breht

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *