Bertolt Breht i poema „Rešenje“
Desetog februara navršilo se 127 godina od rođenja dramskog pisca i teoretičara Bertolta Brehta. Svojim stvaralačkim i teorijskim radom učinio je jednu od najznačajnijih prekretnica u teatru 20. veka i modernom teatru uopšte. Pouke dela i spisa prenosio je i u sopstveni život, pokazujući pravo značenje pojma angažovani intelektualac.
Iako je pisao pesme u mladosti, prvo značajno delo –dramu Baal– napisao je kao dvadesetogodišnjak 1918. godine. Nakon toga slede dela kao što su Bubnjevi u noći, Opera za tri groša, Majka hrabrost i njena deca itd. Još uvek je jedan od izvođenijih autora u svetu teatra, a njegove drame se mogu često videti i na srpskim pozornicama.

Zbog marksističkih ideja i oštrog suprotstavljanja nacizmu, 1933. godine bio je prinuđen da napusti Nemačku, čime počinje njegov lutalački život dug 16 godina. Nakon Danske, Finske, Sovjetskog saveza i SAD-a, 1949. godine se konačno nastanjuje u Berlinu gde umire 14 avgusta 1956. godine.
Upravo u Berlinu svedočiće demonstracijama protiv vladajuće Jedinstvene socijalističke partije Nemačke i Sovjetskog saveza, zbog čega će se obratiti državnom vrhu ciničnim pismom u kome „pruža podršku“ radničkoj partiji koja ne sluša radnike, pitajući se da li su to tekovine revolucije. Propagandni aparat Istočne Nemačke je izbacio ciničan deo pisma i zadržao onaj kojim izražava „podršku“.

Uvidevši da je polje delanja ograničeno, Breht odlučuje da se bori na sebi svojstven način– umetnošću. Napisao je poemu Rešenje, koja u delu o menjanju neposlušnog naroda neodoljivo podseća na pretnje trenutnog režima u Srbiji koji je pretio da će zameniti nezadovoljne prosvetne radnike onima koji će da ćute i rade.
REŠENJE
Posle ustanka 17. juna,
Sekretar Udruženja književnika naredio je
Da se u Staljinovoj aleji dele leci
U kojima se moglo pročitati da je narod
Proigrao poverenje vlade
I da ga može povratiti samo
Udvostručenim radom. Ne bi li
Ipak bilo jednostavnije da vlada
Raspusti narod i
Izabere drugi?
B. Breht
